Devetnaesto izdanje manifestacije Moje, tvoje, naše održat će se u Filodrammatici od 7. do 9. studenog 2024., pod naslovom Snađi se druže.Kroz grupnu izložbu (od 7. do 28. studenog) i dvodnevni simpozij (8. i 9. studenog), program označava završetak dvogodišnjeg međunarodnog projekta Figure it Out: The Art of Living Through System Failures (Snađi se druže: Umjetnost življenja kroz rupe u sustavu).
Projekt Snađi se druže je u koordinaciji Drugog mora, u partnerstvu s organizacijama Labomedia (Francuska), VEKTOR (Grčka), Unfinished Foundation (Malta) i Kiosk (Srbija), istraživao prakse i fenomene nebrige sustava i institucija prema pojedincima ili čitavim zajednicama,s naglaskom na načine na koje se ljudi u tom kontekstu snalaze i odupiru institucionaliziranom zanemarivanju i neprijateljstvu. VIŠE ↴
PROGRAM
MOJE, TVOJE, NAŠE 2024
Snađi se druže
IZLOŽBA
7. – 28. 11. 2024.
☛ Galerija Filodrammatica, Korzo 28/1, Rijeka
OTVORENJE IZLOŽBE:
četvrtak, 7. studenog, od 19 sati
RADNO VRIJEME GALERIJE:
pon-pet od 11 do 13 i od 17 do 20 sati
sub od 17 do 20 sati
IZLAŽU:
!Mediengruppe Bitnik, RYBN.org, Kiosk, Škart, Tania El Khoury, Istraživačka grupa Snađi se druže
**************
SIMPOZIJ
8. – 9. 11. 2024.
☛ velika dvorana Filodrammatice, Korzo 28/1, Rijeka
Petak, 08.11.
11 – 14h – ETHICS OF REFUSAL
uvodno izlaganje i radionica – Mara Ferreri i Irene Peano
18 – 20.30h – THEORY AND POLITICS OF ILLEGALISM
uvodno izlaganje – Valeria Graziano
Keynote predavanje – Delio Vasquez: Intercommunialism, the Internal Colonization of Europe and the Criminal Construct
Keynote predavanje – Amit Rai: How to do things with attention?
Subota, 09.11.2024.
11 – 13h – STORYTELLING
uvodno izlaganje – Tomislav Medak
razgovor s umjetnicima – sudjeluju: !Mediengruppe Bitnik, RYBN.ORG, Kiosk, Škart i ostali
**program se održava na engleskom jeziku
O IZLOŽBI:
U Galeriji Filodrammatica bit će predstavljeni radovi međunarodnih umjetnika i skupina !Mediengruppe Bitnik, RYBN, Kiosk, Škart i Tanie El Khoury, kao i rezultati istraživačke grupe Snađi se druže, koju čine Mara Ferreri, Valeria Graziano, Marcell Mars i Tomislav Medak.
O SIMPOZIJU:
Dvodnevni simpozij donosi zaključke i razgovore o korištenim metodologijama etičkog istraživanja fenomena koji su se sagledavali kroz projekt Snađi se druže, specifičnim lokalnim praksama koje nadilaze pravila i zakone, te ulogama pripovijedanja u suprotstavljanju institucionalnim ograničenjima, stvarajući prostor za istraživanje kreativnih i kritičkih pristupa življenju i preživljavanju zahvaljujući raznim neuspjesima sustava.
Program će u petak, 8. studenog otvoriti sesija pod nazivom Etika odbijanja (11 – 14h) na kojoj će Mara Ferreri i Irene Peano govoriti o metodološkim i etičkim dilemama s kojima se istraživači i umjetnici susreću prilikom dokumentiranja raznih oblika prijestupa i otpora društvenih skupina koje djeluju na rubu zakonitosti. Kada i kako dokumentirati i stvarati znanje o ovim radnjama, a da se sudionike i njihove taktike preživljavanja pritom ne izloži nadzoru i represiji od strane vlasti?
Radionica koja će uslijediti nastavit će istraživati ovu temu, a otvorena je za istraživače, umjetnike, aktiviste, socijalne radnike i sve one koji su uključeni u rad s ljudima, koji bi se mogli naći u opasnosti ako se razotkriju njihovi postupci i identiteti. Ako ste zainteresirani za sudjelovanje u radionici, javite nam se email na info@drugo-more.hr.
Na poslijepodnevnoj sesiji pod nazivom Politike i teorije ilegalizma (18 – 20.30h), izlaganje Valerije Graziano i keynote predavanja Amita Raija i Delija Vasqueza bavit će se pitanjima političke važnosti narodnog ilegalizma, prateći njegove korijene i kulturne varijacije u različitim kontekstima. Oslanjajući se na primjere poput strategija u indijskoj kulturi jugaad, anarhističke tradicije u Europi i teorijskog pogleda na klasu kod Crnih pantera, raspravljat će o pojavi takvih praksi kao odgovora na neoliberalne i neokolonijalne pritiske te njihovoj evoluciji u oblike političke strategije.
Drugi dan simpozija kroz sesiju Pripovijedanje (subota, 9. studenog, 11 – 13h) usmjeren je na temu pripovijedanja kao alata otpora, s izlaganjem Tomislava Medaka i razgovorom s umjetnicima i umjetničkim skupinama !Mediengruppe Bitnik, RYBN, Kiosk, Škart i drugih, koji istražuju pripovijedanje kao medij marginaliziranih i kontra-narativa. Sesija će istražiti na koji način zajedničko pripovijedanje omogućuje otpor dominantnim narativima i odnos prema društvenim i političkim strukturama koje na nas utječu bez našeg pristanka.
Znaš put, ali ne možeš putem. Ne puštaju te, nemaš za putarinu ili šta već. Moraš šumom, kad već ne možeš drumom. Šuma je mračna, tu vrebaju oni što paze na put, prevaranti ili takvi kao ti. Putem ne idu ni moćni i bogati, oni lete, samo nekako dođu. Ti se moraš snaći šumom, nekako proći.
Snađi se druže je projekt koji u fokusu ima one koji se snalaze u šumi, koji nastoje doći na odredište izvan zadanih puteva, koji otkrivaju vlastite ili idu stazama drugih sličnih sebi. Te se staze ponekad utabaju tako da postanu putevi, ucrtavaju se u mape koje služe drugima kao orijentacija, ali često se i brzo zatvaraju pod budnim okom čuvara. Svi oni koji krenu ovim putevima imaju razlog zašto se ne mogu kretati „službenim“ putem. Ti razlozi se kreću od prevare, izbjegavanja dužnosti, poput plaćanja poreza, pa do krajnje nužde, opstanka i preživljavanja. Između njih nema jasne granice i ponašanja onih kojima život ovisi o uspjehu zaobilazne strategije i onih koji će time znatno profitirati ponekad su vrlo slična, a opravdavamo ih ili osuđujemo upravo zbog toga.
Okvir prihvatljivog ponašanja i postizanja ciljeva određen je društvenim konsenzusom ili je zadan voljom moćnika. Ovaj se okvir obavija oko naših potreba i želja, te određuje naše ponašanje. No, ponekad se nađemo u situaciji da mu se ne želimo ili ne možemo prilagoditi, te ga prilagođavamo sebi. Ponašanja kojim to činimo su laganje, muljanje, krivotvorenje, krađa, i slična. Kada vidimo takve postupke radi ostvarivanja nekih prava koja su zajamčena drugima ili radi neimaštine i opstanka, onda takva ponašanja u nama izazivaju osmijeh i divimo se ljudskoj ingenioznosti. Kada ih pak vidimo radi ostvarivanja koristi ili velikih dobitaka na štetu drugih onda u nama izazivaju ogorčenje. Stoga je razina smijeha koje u nama izazivaju ova ponašanja odličan indikator radi li se o nečemu što smo spremni prihvatiti ili osuditi.
Neki od primjera ovih praksi su mogućnost kupovine žarulja na buvljacima u Poljskoj po izrazito jeftinim cijenama kako bi ih se na poslu zamijenilo za ispravne i uštedilo nekoliko centi, ili pak tržište kravljih ušiju u Indiji, jer odrezane uši predstavljaju dokaz osiguravajućem društvu kako je krava „uginula“ i omogućuje naplatu premije osiguranja. Slično, siromašne obitelji iz južne Srbije odlaze na ljetovanje u apartmane u Grčku kako bi tamo pekli paprike i kuhali ajvar jer se u apartmanima na plaća struja. U digitalnoj sferi se razvilo preuzimanje njemačkog ili nekog drugog zapadnoeuropskog identiteta od strane azijskih platformskih radnika jer su naknade za rad ovisne o državljanstvu ovih radnika. Niz je sličnih anegdotalnih primjera i svatko od nas zna barem za jedan takav primjer.
Prikupljanje ovakvih priča i anegdota okosnica je projekta Snađi se druže. Njihovom sistematizacijom dobivamo uvid ne samo u načine snalaženja ljudi nego i u neuspjehe sustava u kojem uopće postoji potreba za takvim snalaženjem. Jer iz prikupljenih priča jasno je kako se ne radi o obijesnim nego o nužnim praksama, o ponašanju koje nastaje kao odgovor na odsustvo mogućnosti zadovoljavanja osnovnih potreba unutar postojećeg okvira.
Iz ovih priča nastali su umjetnički radovi koji ukazuju na mnoge od prikupljenih priča ili pak inspirirane njima sami otkrivaju neke od mogućih praksi i oni čine izložbu oko koje se razvija program ovogodišnje manifestacije Moje, tvoje, naše.
– Davor Mišković